Emozioni dal Mondo – Franko Radovan, Agrolaguna i Vino Jakob!

Pretposljednjeg vikenda u listopadu u Bergamu je, u organizaciji Konzorcija za vino vinogorja Valcalepio i udruge Vignaioli bergamaschi, održano 14. međunarodno ocjenjivanje vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2018. S raznih su strana svijeta, iz 25 zemalja, pristigli uzorci, ukupno 251 etiketa, došli su iz Argentine, Australije, Kanade, Kine, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Rumunjske, Srbje, Slovenije, Španjolske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD. S raznih strana svijeta – iz Argentine, Australije, Bugarske, Kanade, Kine, Kolumbije, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Japana, Latvije, Libanona, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Južne Koreje, Španjoloske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD – pristigli su i ocjenjivači, kojih je ukupno bilo 82 (35 Talijana, 47 inozemaca).

Degustatori su podijeljeni u sedam žirija sa i po, što je jedinstveno u svijetu, 12 članova! U ocjenjivačkim komisijama ravnomjerno su bili, gleda li se profesionalna struktura, raspoređeni: enolozi, od predsjednikâ žirijâ – znanih i cijenjenih po svom dugogodišnjem radu te po iskustvu upravo na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, pa vinski trgovaci, sommelieri i novinari specijalizirani za vino i gastronomiju, blogeri.

Po pravilniku, kušači, koji su toga dana trebali vrednovati svaki po u prosjeku gotovo oko 40 uzoraka, kao informaciju su dobili samo redni broj uzorka. Ove godine izostao je podatak o berbi jer, po objašnjenju Sergija Cantonija kao predstavnika organizatora te čelnika udruge Vignaioli bergamaschi, i Luigija Odella iz Centra Studi Assaggiatori iz Brescije zaduženog za operativno funkcioniranje ocjenjivanja, na prijašnjim vrednovanjima pokazalo se da brojne degustatore opterećuje pogled na neko starije godište pa to zna i, nepravedno, djelovati na dodjelu bodova à priori, te rezultirati neprikladnom konačnom ocjenom na štetu vina starije berbe.

No, ne bi li bilo pravilno upozoriti degustatore, ili – bolje birati degustatore? Naime odabrani kušači ne bi trebali reagirati à priori, oni jednostavno moraju znati pravilno procijeniti kad je vino s nekim godinama na plećima dobilo na dodanoj vrijednosti a kad je s dužim stajanjem dobilo na – padu… I još jedna primjedba: naziv ocjenjivanja jasno govori o tome vina kojih kultivara se vrednuju, međutim kako je dopušteno da vina budu i jednosortna i mješavine sorata, zar ne bi bilo korisno odvojiti uzorke merlota, cabernet sauvignona i franca te mješavine sorata, i kušati vina po grupama: merlot, cabernet, kupaže? I merlot i caberneti i kupaže izvorno su tipični za bordoški kraj no ne bi valjalo pri ocjenjivanju miješati ih u isti koš, jer merlot i caberneti i njihove kupaže imaju kao vina svoju na sorti, te na tradiciji i umijeću miješanja sorata baziranu individualnost. Bez navoda godišta i navoda sorte kao i najave mješavine sorata i navoda sortnog sastava mješavine rubrika na ocjenjivačkom listiću pod nazivoim genuineness odnosno iskrenost, prepoznatljivost po svojstvenosti na temelju teritorijalne pripadnosti i starosti, ne mogu doći do punog izražaja…

U žiriju E, na čelu kojega je kao predsjednik sjedio Giulio Castagno, bili smo kao članovi Iztok Klenar (ugledni enolog i vinar iz Kopra, donedavno zamjenik predsjednika Međunarodnog udruženja enologa a sada predstavnik Slovenije u tome tijelu), Boris Gajina, jedna od ključnih osoba u vinskoj branši Moldavije, Guido Baldeschi Guglielmi Balleani kao predstavnik OIV-a, enolog Vincenzo Chies, zatim novinari i publicisti Helena Baker i Jim Baker iz Češke, Maria Roginska iz Francuske, Giovanni Paternó, Francesco Turri, Monica Bergomi iz Italije, te ja iz Hrvatske. Našem žiriju podastrta su bila četiri vina iz Hrvatske, sva četiri iz Istre, a od zemalja u okruženju pet uzoraka bilo je iz Srbije, 23 bila su iz Italije, jedan iz Mađarske, iz daljih zemalja jedno vino je bilo iz Kine, dva su bila iz Kanade.

Ocjenjivačima je uvodno, prije početka degustacije, objašnjeno da će se pri obradi ocjenjivačkih listića kod zaključenja finalne ocjene svakoga žirija za svaki uzorak poštovati pravilo da se odstrane ekstremno visoka odnosno ekstremno niska ocjena, te i da će se ići dvama kolosijecima a ti su utvrđivanje medijane tj. srednje ocjene (eliminacija najviših i najnižih ocjena dok ne ostane jedna, kao srednja), i utvrđivanje aritmetičke sredine, tj. zbroja ocjena svih članova žirija koji se podjeli s brojem degustatora čiji su bodovi, nakon eventualno potrebnog odbacivanja ekstremnih najviše i najniže ocjene, ostali u igri, htjelo se nakon što se vide medijana i aritmetička sredina skor koji je viši pa time i povoljniji, pripisati uzorku u obradi.

Pragovi za medalje: veliko zlato, od 92 do 100 bodova, zlato od 85 do 91,99 bodova, srebro od 82 do 84,99 bodova.

Najboljima na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2018 pokazala su se sljedeća vina: Seven Oak Cabernet sauvignon 2016 iz kalifornijskog vinogorja Paso Robles posjeda J.Lohr Vineyards & Wines, koje je osvojilo 91,4 boda, te Corvus Blend No. 7 2010 posjeda Corvus Vineyards s turskog otoka Bozcaada, s 90,83 boda. Ta su dva vina jedina prešla prag od 90/100 bodova. Na samom pragu 90/100 bilo je vino Dalton Estate M 2016 vinarije Dalton Winery Supergal iz Galileje u Izraelu, ono je dobilo 89,833 boda.

Većina vina što su se zakitila zlatom bila je u rangu od 86 do 89 bodova.

Iz Hrvatske je na ocjenjivanje uzorke poslalo nekoliko vinskih kuća. Najbolje ocijenjena hrvatska vina su – redosljed kojim ih navodim takav je na službenoj ranglisti – Cabernet sauvignon 2015 od Istranina Franca Radovana, zatim Festigia Castello 2016 od porečke Agrolagune i Jakob Cuvée 2013 kuće Vina Jakob, sva tri na 87,5 bodova. Od naših dalje slijede Merlot 2017 Vlade Krauthakera iz Kutjeva (87,167 bodova) pa Festigia LV crno Riserva 2015 od Agrolagune, sa 86 bodova. Ovo posljednje vino tek izlazi na tržište, a riječ je, kako kaže glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, o mješavini merlota (55%), cabernet sauvignona i terana (po 20 %) te cabernet franca (5%),

U Bergamu se proglašavaju nacionalni prvaci po državama, a riječ je o vinima koja budu s najvišim ocjenama dobivenima od novinara-degustatora inače i članova glavnog žirija. Tako je ove godine prvakom Hrvatske proglašen Merlot Festigia 2015 od Agrolagune.

Priličan broj uzoraka poslali su u Bergamo naši susjedi iz Srbije, koji su osvojili devet zata, a najbolje ocijenjeno njihovo vino, s 88/100 bodova, je Merlot Terroir 2015 vinarije Jeremić iz Beogradskog vinogorja. Nacionalnim prvakom Srbije po izboru novinara proglašen je Merlot Monarh 2015 od PIK-a Oplenac iz Topole. Slovenci su pak osvojili jednu zlatnu medalju, a dobitnik je, sa 86,8 bodova, Cabernet sauvignon 2012 kuće Vina Štoka s Krasa. Na službenoj listi nacionalnih prvaka po državama stoji da je to vino još i nositelj spomenute titule dobivene od medija. No Slovenija ima dva nacionalna šampiona, drugi je vino Oljevina Rdeče 2016 podruma Molipači bizeljskog vinogradara i vinara Bojana Berkovića.

Dan nakon ovog ocjenjivanja u Bergamu je u Gospodarskoj komori održana konferencija pod naslovom Pogled na budućnost vinogradarstva: od genetike do senzorične analize. Govornici su bili vrlo ugledni profesor na Agronomskom fakultetu Milanskog sveučilišta Attilio Scienza, zatim Stefano Bertacchi, znanstveni istraživač na sveučilištu Milano Bicocca, pa Valerio Mazzoni iz Centra za istraživanje i inovacije Zaklade Edmund Mach iz San Michelea na Adigeu, Diego Begalli, profesor Fakulteta za enologiju Sveučilišta u Veroni, i Luigi Odello, Centro studi assaggiatori iz Brescije.